Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Žarko Muljačić

 

Sažetak

U većini europskih jezika, pa tako i u hrvatskome, postoje, u skladu s pojmom etymologia remota, samo neizravni arabizmi koji su stoga zapravo pseudoarabizmi. U starije doba, tj. otprilike prije prvih većih nahrupiteljskih prodora otomanske vojske (koji se mogu datirati poslije 1450. god.), u hrvatskom leksiku jedva da je moglo biti turcizama arapskog podrijetla. U ovom ću se dakle radu pozabaviti romanizmima arapskog podrijetla koji su u naš jezik stigli preko kolonijalnomletačkih odnosno južnotalijanskih arabizama. Da li je među njima bilo pseudoarabizama „treće ruke“, tj. mletačkih ili puljskih grecizama arapskog podrijetla, ostaje cilj daljih istraživanja. Sigurno je samo to, da je mletački kao jezik tada najsnažnije talasokracije na širokim prostranstvima istočnog dijela Mediterana (i s njim povezanih manjih mora) koja su grosso modo dopirala do krivulje koja povezuje Carigrad, Kretu, Aleksandriju, Palestinu i Cipar, kontaktirao u mnogim lukama s grekofonim i s arabofonim govornim subjektima. Što se nekih govora južne Italije (i cijele Sicilije) tiče, oni su relativno dosta dugo bili pod arapskom vlašću od koje su se (kao i jezično arabizirana Malta) uglavnom oslobodili tek u drugoj polovici 11. st. O mletačkoj snazi u Carigradu i na Levantu poslije 1204. svjedoči naslov preuzet od mletačkog dužda, tj. dominator quartae et dimidae partis totius Imperii Romaniae (statistički 37,5 % dotadašnjeg Bizantskog Carstva, to nije pretjerano ako se zna da su muslimanski Seldžuci već prije 1204. vladali većim kontinentalnim dijelom središnje Male Azije). Autor se držao načela melius abundare osobito u 2. pogl., s namjerom da tretirani problem sagleda kao sastavni dio trokontinentalnih jezičnih dodira i sukoba. U završnom je poglavlju analizirao dva egzemplarna hrvatska pseudoarabizma, tj. orsani „arsenal“ i Marulićev hapax sapran „šafran“ (koji svoju nepredvidljivu fonetsku preobliku duguje po svoj prilici svjesnoj aliteraciji). U zaključku je pokušao odgovoriti na pitanje zašto su neki (pseudo)arabizmi imali toliki uspjeh u nizu romanskih jezika, iako nisu bili neophodni leksemi, jer je latinski raspolagao s dobrim leksemima za neke „stvari“. Radilo se o prestižu arapskih i drugih istočnih proizvoda (ne nužno luksuzne robe), dakle razlogu sličnom onom koji je u naše doba pridonio „pobjedi“ neologizma hit u odnosu na šlager (sezone) i sl.

 

Ključne riječi

arabizmi; etymologia remota; tuđice; povijest jezika; hrvatski jezik

 

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 12

Week 12

Month 182

All 326281

Currently are 13 guests and no members online