Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Žarko Muljačić

 

Sažetak

Autor objašnjava razloge zbog kojih se model rodoslovnog stabla (njem. Stammbaum) koji neki, uglavnom anglosaski, autori zovu ne samo family tree nego i cladistic model (po novoskovanom grecizmu od »grana«) pokazao umjereno korisnim samo u retrovertnoj perspektivi (tj. za rekonstrukciju nedokumentiranih "prajezika", npr. praindoeuropskog i sl.) a nepodobnim, nekorisnim, dapače i štetnim u obratnoj, futurovertnoj perspektivi, tj. u prikazivanju odnosa između jednog uglavnom vrlo dobro poznatog "prajezika" (tj. latinskoga) i njegovih "jezika-sinova", "jezika-unuka" itd. Razlog leži u njegovoj biti: kod "grananja" se uzima u obzir samo jedan tip odnosa (tj. vertikalni, hijerarhijski odnosi), dok se brojni bočni (lateralni) i poprječni (transverzalni) odnosi između jezika koji "vise" o ograncima različitih grana istog "stabla" njime ne mogu vizualno prikazati (što ne znači da takvi odnosi nisu važni). Na žalost se u glavama mnogih lingvista koji su se suviše ropski služili tim modelom, stvorilo uvjerenje da je on realističan pa su stoga neki od njih u stvari falsificirali stvarne odnose romanskih jezika kako bi ih nasilno uklopili u model, umjesto da traže drugi model koji bi stvarnosti bolje odgovarao. A tako nešto nije nikad bilo znak mudrosti niti može biti.
Slavno doba tog modela koincidiralo je s historicizmom koji je u najvećem dijelu 19. st. dominirao u gotovo svim znanostima. Njegove su teškoće postale očite već u doba prevlasti difuzionističkog pravca (teorija valova; geolingvistika), tj. od oko 1870. do oko 1920., i nisu mogle biti uklonjene ni uz pomoć nekih kompromisa u prvim desetljećima strukturalizma (prema shvaćanju W. von Wartburga (1936., 1950., 1967.) koji nije bio strukturalist, bilo je slučajeva, doduše rijetkih, da su se dva romanska jezika spojila u jedan, što je zapravo bilo ravno nijekanju osnovnog učenja modela "stabla"). Iz sadašnje njegove egzistencijalne krize (Penny, 1996., 838) modelu nema spasa. On je još nekako uspio uz vremensku komponentu integrirati i prostornu, ali nije u stanju integrirati i društvenu, tj. voditi računa o prestižnim izgrađenim "srednjim" i "višim" jezicima u svjetlu autorova relativističkog pristupa (usp. Muljačić, 1996b, 1997, 1998a, 1998b, 1999; v. i Muljačić-Haarmann, 1996; ta djela nisu mogla biti dostupna najsnažnijem romanističkom osporavatelju modela, Ralphu Pennyju, 1996., ali pročitano 1993.).
Rad se dijeli u četiri poglavlja:
1. A. Schleicher ili prva značajna afirmacija jedne metafore iz biljnog svijeta u lingvistici;
2. Teorija valova (Wellentheorie),
3. "Rodoslovno stablo" i neke analogne metafore u razdoblju 1920.-1980. (od ranog strukturalizma do zrele sociolingvistike);
4. Od 1980. do danas.

 

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 0

Week 48

Month 400

All 316482

Currently are 37 guests and no members online