Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Tanja Gradečak-Erdeljić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet u Osijeku
Mario Brdar, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet u Osijeku

 

Sažetak

Istraživanjem uporabe složenih leksičko–sintaktičkih struktura u engleskom jeziku koje u svom sastavu imaju tzv. lagane (engl. light) glagole kao što su have, take, give ili make uz imenice nastale procesom preobrazbe iz glagola, dolazimo do spoznaja o isprepletanju značenja koje proizlazi iz preobrazbe sintaktičkih funkcija neizravnih glagola u prototipne prijelazne konstrukcije uvođenjem konceptualne metafore DOGAĐAJI SU STVARI (look gl. → take a look im.) i procesom shematizacije laganih glagola (Gradečak–Erdeljić, 2009b). Ovaj je postupak dekompozicije predikata (Pranjković, 2001) uočen i u hrvatskome (pojava tzv. perifraznih glagola, Pranjković i Silić, 2005). Kao najočitiji se odmak od prototipne engleske strukture međutim može opaziti upravo uporabna vrijednost ovih konstrukcija u hrvatskom jeziku gdje je vidljivo kako je pragmatičko značenje kontekstualno uvjetovano i mnogo je uočljivije u određenim funkcionalnim stilovima kao što su administrativni i novinarski stil. Horizontalnom kontrastnom analizom engleskih i hrvatskih primjera uspostavili smo temeljne strukturalne relacije između konstrukcijskih jedinica, a vertikalnom smo analizom utvrdili postojanje prototipne konstrukcijske sheme u oba jezika. Naš se pristup proučavanju ovog tipa konstrukcija temeljio na modelu konstrukcijskog značenja jezičnih struktura u kojima gramatička
organizacija jezika, usustavljena određenim tipovima konstrukcija tvori kontinuum međusobno povezanih uzročno–posljedičnih veza. U ovome modelu konstrukcije se promatraju unutar određene ekološke niše (Taylor 2004) u kojoj dolazi do međusobne interakcije različitih vrsta konstrukcija, a koje pak izviru iz određenih osobina leksikona i tipoloških značajki nekog jezika.
Pri tome se naglasak stavlja na uporabni model jezika (Barlow i Kemmer 2000) u okviru kojega ćemo usporediti uporabnu vrijednost glagolsko–imeničkih konstrukcija u ova tri jezika s ciljem isticanja njihova konstrukcijskog značenja, a nauštrb tradicionalno odvojenoga sintaktičkog ili pragmatičkog značenja.

 

Ključne riječi:

glagolsko–imeničke konstrukcije, lagani (light) glagoli, nominalizacija, kontrastivna analiza, engleski jezik, hrvatski jezik

 

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 0

Week 48

Month 400

All 316482

Currently are 53 guests and no members online