Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Branimir Belaj, e-pošta, Filozofski fakultet u Osijeku

Darko Matovac, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet u Zagrebu

 

 

Sažetak

Činjenica da u slavenskim jezicima neodređeni determinatori mogu imati funkciju neodređenoga
člana i da tada imaju ulogu elementa usidrenja imenske sintagme uglavnom je ili zanemarivana
ili pogrešno interpretirana u gramatičkim priručnicima. Stoga se u ovom radu primjenom
teorijsko–metodoloških postavki tipološkoga funkcionalizma i, u određenoj mjeri, kognitivne
gramatike raspravlja o upotrebi i funkciji neodređenih determinatora kao članova u nekim
slavenskim jezicima, s posebnim naglaskom na hrvatskim determinatorima jedan i neki. Osim
po svojoj determinatorskoj ulozi, jedan se kao neodređeni član od jedan kao broja i pridjeva
razlikuje time što nema samostalnoga naglaska, tj. ponaša se kao proklitika, tvoreći s riječju
koja ga slijedi jednu naglasnu cjelinu. S druge strane upravo je nenaglašenost obilježje koje
jedankao član dijeli s neki kao članom, a koji se također nenaglašenošću razlikuje od neki kao
relativnoga kvantifikatora. Neodre|eni članovi jedan i nekiu većini su konteksta u slobodnoj ili
relativno slobodnoj distribuciji, osim u slučajevima kada kontekst zahtijeva specifičnu odnosno
nespecifičnu interpretaciju, pa tada može biti upotrijebljen samo jedan od ta dva člana – član
jedan kada je riječ o specifičnoj neodređenoj interpretaciji, a član neki u slučaju nespecifične
neodređene interpretacije. Determinator jedan kao neodređeni član ne mora određivati samo
imenicu već može primarno determinirati i pridjev, a isto se može reći i za neodređeni član neki.
U radu se govori i o njihovu položaju te kombinatornim mogućnostima unutar imenske sintagme,
u kojoj se oni zbog svojih determinatorskih svojstava pojavljuju kao krajnji lijevi elementi, bez
ikakve mogućnosti pomicanja udesno, odnosno imaju distribucijska svojstva kao i članovi općenito

u jezicima u kojima postoje kao zasebna gramatička kategorija. Osim brojevne funkcije
i funkcije člana za jedan se u hrvatskom jeziku uvijek ističe da ima i kvalifikatorsku, odnosno
pridjevnu funkciju. No osim brojevne, pridjevne i čiste determinatorske u funkciji neodređenoga
člana, jedan može imati još jednu ulogu koja je značenjski između kvalifikatorske i uloge člana
jer je jedan u toj ulozi s jedne strane blizak članu po tome što nema samostalnoga naglaska, a
s druge strane kvalifikatoru ga približava činjenica da ipak nije značenjski potpuno ispražnjen,
već mu je primarna funkcija da dodatno ističe neko već poznato svojstvo imeničkoga referenta.
Zbog toga se za tu njegovu četvrtu funkciju u ovom radu predlaže naziv determinacijski
intenzifikator. Od ostalih slavenskih jezika veća se pozornost posvećuje bugarskom, makedonskom i

gornjolužičkosrpskom jer su to jezici u kojima je neodređeni član jedan od primarne funkcije broja

dostigao visok stupanj gramatikalizacije te se kao neodređeni član ne upotrebljava samo
u neodređenim specifičnim značenjima nego i u neodređenim nespecifičnim, a kada je riječ o
gornjolužičkosrpskom, i u generičkim kontekstima. Takvo je stanje u skladu sa značajkama
neodre|enih članova u jezicima u kojima članovi postoje kao zasebna gramatička kategorija,
odnosno u jezicima u kojima su oni u potpunosti gramatikalizirani.

 

Ključne riječi

neodređeni determinator, neodređeni član, gramatikalizacija, determinacijski intenzifikator, slavenski jezici

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 0

Week 131

Month 599

All 317942

Currently are 24 guests and no members online