Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Višnja Josipović Smojver; Filozofski fakultet u Zagrebu

Mateusz–Milan Stanojević; Filozofski fakultet u Zagrebu

 

Sažetak

Istraživanje koje se prikazuje imalo je za cilj utvrditi utjecaj globalizacije i hipotetskog nastanka tzv. euroengleskoga na stav Hrvata prema stranom akcentu. Budući da strani akcent odaje nacionalni identitet govornika, stupanj do kojeg se netko svjesno nastoji približiti izvornom izgovoru, odnosno sačuvati i pokazati vlastiti nacionalni identitet uvelike varira i ovisi o više faktora. Ovdje se promatra kako parametri kao što su spol, stupanj znanja engleskoga, sociolingvistički status govornikova regionalnog hrvatskog dijalekta, regionalni ponos te sklonost perfekcionizmu utječu na odnos ispitanika prema vlastitom izgovoru, nastavnicima engleskoga i neizvornim govornicima. Istraživanje je provedeno u obliku anonimnog desetominutnog upitnika provedenog na dobrovoljnoj osnovi za vrijeme redovite sveučilišne nastave. Obuhvatilo je 1461 studenta različitih sveučilišnih studija, a odgovori su analizirani pomoću softverskog paketa SPSS. Uočava se polarizacija između ’liberalnog’ i ’tradicionalnog’ pristupa akcentu, tj. govornika kojima ne smeta regionalna i nacionalna prepoznatljivost u izgovoru i onih koji takva obilježja nastoje prikriti. Pokazuje se da to najviše ovisi o izboru studija, tj. buduće struke kao i samoprocijenjenoga stupnja kvalitete vlastitoga engleskoga izgovora, dok spol, regionalno podrijetlo ispitanika i stupanj perfekcionizma igraju nešto manju ulogu. Ti rezultati pripisuju se različitim uzrocima. Tvrdi se da su studenti engleskoga i općenito studenti koji su na višoj razini znanja engleskoga u tom smislu tradicionalniji zbog pristupa u njihovu poučavanju engleskomu u Hrvatskoj, kojim se propisuje što je ’pravi’ engleski. Također se pokazuje da su spol, samoprocijenjeni perfekcionizam i regionalna pripadnost povezani sa sklonošću da se procjenjuje sebe ili drugoga u odnosu na ono što je ’ispravno’. Tako žene nastoje postići ono što drušvo definira ispravnim, perfekcionisti ono šo sami vjeruju da je ispravno, a ispitanici iz urbanih sredina prosuđju druge prema onome šo urbana populacija smatra da je ispravno. Budući da se pokazuje jasna veza izmeđ uočnih stavova i dožvljaja vlastitoga identiteta u raznim drušvenim ulogama, na osnovi ovih rezultata zagovara se pristup ELF u okviru stratificiranoga modela, koji uzima u obzir sve navedene razlike.

 

Ključne riječi

nacionalni identitet; hrvatski jezik; engleski izgovor; engleski kao lingua franca; govornici hrvatskog jezika; euroengleski jezik

 

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 31

Week 141

Month 434

All 317777

Currently are 56 guests and no members online