Trenutni broj

Izvorni znanstveni članak

Christine Ivanov, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Sveučilište Leibniz, Hannover  
Maria B. Lange, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Sveučilište Leibniz, Hannover 
Tabea Tiemeyer, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Medicinska visoka škola, Hannover 

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.086.05

 

SAŽETAK

U ovome radu istražujemo na koji se način njemački jezik referira na osobu, posebno u odnosu na oblike 
rodno osjetljive proizvodnje teksta koji se trenutačno pronalaze u znanstvenome njemačkom jeziku. U 
radu analiziramo sažetke dviju konferencija održanih u rujnu 2017. kako bismo rasvijetlili stvarnu uporabu 
pisanoga jezika i detaljno proučili na koji se način trenutačno upotrebljavaju jezična sredstva koja se 
referiraju na osobu. Na konferencijama su sudjelovali austrijski, njemački i švicarski sudionici. Moglo se 
očekivati da će jedna od konferencija imati izričit interes za rodni jezik, a druga ne. Naš je rad strukturiran 
na sljedeći način: nakon kratkoga pregleda najvažnijih činjenica feminističke jezične politike u Njemačkoj 
od kraja sedamdesetih godina osvrnut ćemo se na sve veći broj pisanih smjernica za rodno–pravni jezik koje 
proizlaze iz navedenih politika od 1980. godine nadalje. Tesmjernice važni su instrumenti za širenje jezičnih 
analiza i političkih odredbi feminističkih pokreta. Nakon toga dajemo pregled najrelevantnijih jezičnih 
sredstava u njemačkome jeziku kojima se koristi pri referiranju na osobu kako bismo stvorili pozadinu 
za analizu u ovome radu. Potom se raspravlja o pojedinačnim prijedlozima o tome kako se referirati na 
osobu na rodno korektan način, osobito s obzirom na primjenjivost toga načina u znanstvenim tekstovima. 
Nakon toga prikazujemo rezultate nekih relevantnih studija o rodno korektnome jeziku i spoznaji. Konačna 
analiza podataka o referiranju na osobu koje smo našli u sažetcima s konferencija vraća nas na pitanje je li 
uopće prikladno rodno korektan jezik upotrijebiti u znanstvenim tekstovima (a ako jest, kako). Ne samo da 
smatramo da se rodno korektan jezik mijenjao u zadnjih četrdeset godina nego također možemo pokazati 
kako stavovi i motivacija govornika mogu utjecati nasinkronijsku uporabu rodno korektnoga jezika. Na 
temelju primjera pronađenih u analiziranim sažetcima možemo pokazati da rodno korektan jezik stvara 
jasne i nedvosmislene referencije istodobno izbjegavajući rodne stereotipe. Prema tome, zaključujemo da 
rodno korektni jezik nije – kao što se navodi u proteklim desetljećima – polemički i težak, nego se nadaje 
kao precizan alat za proizvodnju znanstvenoga teksta kada se njime koristi za precizno i nedvosmisleno 
upućivanje na objekte referencije.

 

KLJUČNE RIJEČI

rodno korektan jezik; imenice; standardni njemački; znanstveni tekst; feministička lingvistika

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 26

Week 144

Month 904

All 329804

Currently are 74 guests and no members online