Trenutni broj

Izvorni znanstveni članak

Mislav Benić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Violeta Moretti, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

https://doi.org/10.22210/suvlin.2020.090.01

Sažetak

Od Daničićeva vremena pa do suvremenih standardnih gramatika poput Barić i dr. (1997), Silić i
Pranjković (2005) razlika se među dvama prezentima glagola biti u većini gramatika svodi na vidsku opreku
(prezent jesam smatra se nesvršenim, a prezent budem svršenim), dok se u manjem broju gramatika ne
govori o vidu dvaju prezenata. Jedine su iznimke gramatike Stjepana Babića i suradnika (1991: 688, 719)
i Waylesa Brownea (Browne 1993: 338 i Brown i Alt 2004: 54), gdje se prezent jesam smatra nesvršenim,
a prezent budem dvovidnim. Lingvistička je pak literatura vid prezenta budem propitivala u više navrata.
Najznačajniji je u tom smislu rad Pavla Ivića (1955), koji je jesam i budem smatrao dvama komplementarnim
oblicima stavljajući nesvršeni prezent jesam u opoziciju sa svršenim budem, ali uz dodatak da se potonji rabi
nesvršeno u kontekstima u kojima ne dolazi jesam. Rezultati pretraživanja hrvatskih digitalnih korpusa i
mrežnih stranica pokazuju da je Ivić bio na pravome tragu, premda nije pružio dovoljno dokaza kojima bi
potkrijepio tvrdnje. U članku predstavljamo niz konteksta koji upućuju na dvovidnost prezenta budem.
Njegovu svršenost relativno nedvojbeno dokazuju rečenice s veznikom da zavisne od glagola pričekati
i rečenice zavisne od glagola bojazni, a indicijom se svršenosti u nekim kontekstima može smatrati i
činjenica da prezent budem ne može označavati pravu sadašnjost. S druge strane, prezent je budem relativno
nedvojbeno nesvršen u klauzama uz fazne glagole, uz izraze koji znače razvijanje procesa (za jednokratne
procese), u slučajevima kad vremenski obuhvaća događaj u surečenici te u zavisnim rečenicama s dok u
kontekstima u kojima se i zanijekan i nezanijekan preklapa s uporabom nesvršenih glagola.
U konačnici, kako je razlika među dvama prezentima glagola biti tek dijelom vidska, predlažemo nove
nazive za njih: atematski prezent (jesam) i tematski prezent (budem). Ti su nazivi stvoreni na temelju
formalnih osobina dvaju prezenata, pa ih nije lako osporiti. Međuodnos prezenata jesam i budem nije
komplementaran kako smatra Ivić, već među njima postoji nezanemariv stupanj konkurencije u dva slučaja:

u rečenicama s iterativnim prezentom i u rečenicama zahtjevnoga tipa. Međuodnos atematskoga
i tematskoga prezenta sličan je bez obzira na to je li biti glavni glagol ili pomoćni glagol za tvorbu pasiva.
Naime, još je Ksenija Milošević (1971) pokazala da prezent budem s pridjevom trpnim ima značenje i futura
II. pasivnog i prezenta pasivnog. Ipak, prezent pasivni tvoren od budem i pridjeva trpnog do danas, uz
iznimku gramatike Babića i suradnika (Babić et al. 1991), nije u dovoljnoj mjeri registriran u gramatikama.

 

Ključne riječi

glagol bitiglagolski vidtematski prezentatematski prezenthrvatski jezik

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 6

Week 121

Month 531

All 350031

Currently are 24 guests and no members online