Izvorni znanstveni članak

Robert D. Van Valin

Sažetak

U ovome se radu predstavlja analiza tromjesnih predikata na temelju Gramatike uloga i referenci (engl. Role and Reference Grammar – RRG, Van Valin 2005). RRG ima leksički pristup analizi tromjesnih predikata i njihovih alternacija u kodiranju. Zanimljiv je raspon tipoloških varijacija s obzirom na to kako se tromjesni predikati u različitim jezicima morfosintaktički ostvaruju.
To će biti u središtu zanimanja ove rasprave. RRG je jednorazinska teorija pa načelno isključuje analize koje uključuju dubinske sintaktičke prikaze i pravila pomicanja. Zato neki fenomeni vezani uz ove predikate predstavljaju zanimljiv izazov za jednorazinske teorije kao što je RRG. U prvome su dijelu rada predstavljeni aspekti Gramatike uloga i referenci relevantni za analizu tromjesnih predikata. Među njima su teorija rečenične strukture poznata kao »slojevita rečenična struktura«, sustav leksičkoga razlaganja, teorija obavijesne strukture te teorija povezivanja semantike i sintakse. Drugi dio predstavlja analizu tromjesnih predikata u engleskome i jezicima istoga tipa. Dio su sustava povezivanja dvije semantičke makrouloge, Činitelj i Trpitelj, a za varijacije kao što su engleske alternacije tipa John gave the book to Mary i John gave Mary the book smatra se da odražavaju različit izbor Trpitelja u rečenici. Neobilježeni je Trpitelj u ovakvim jezicima stvar koja se daje, kao što je u prvoj rečenici, a obilježeni je Trpitelj primatelj, kao u drugoj rečenici. Ova analiza pokazuje koja su ključna obilježja te konstrukcije.
U završnome se dijelu rada proučava kako RRG analizira cijeli niz načina na koji se tromjesni predikati ostvaruju u različitim jezicima. Prvo je obrađen Kinyarwanda, u kojem bilo koji argument koji nije činitelj može postati subjekt pasivne rečenice. Nakon toga su obrađeni takozvani jezici s primarnim objektom, u kojima se tromjesni predikati ostvaruju tako da je neobilježeni Trpitelj primatelj. Treća je tema pomalo neobična strategija u oceanijskome jeziku Saliba. Glagoli u tome jeziku dopuštaju samo dva jezgrena argumenta, a primatelj se uvijek izražava direkcionalnim obilježivačem na glagolu. Četvrta je tema jedna konstrukcija u Dyirbalu, australskome aboridžinskom jeziku, u kojem je primatelj kodiran kao vlasnik stvari koja se daje. Na kraju je obrađen još jedan aboridžinski jezik, Kayardild, u kojem se posjedovanje i prijenos izražava »vlasničkim padežom« (engl. »proprietive case«). U njemu je vlasnik neobilježen, a to je suprotno indoeuropskim genitivnim konstrukcijama za izražavanje posjedovanja.

Ključne riječi

gramatika uloga i referenci; analiza predikata; semantička reprezentacija; univerzalna gramatika