Izvorni znanstveni članak

Jasna Novak Milić

Sažetak

U ovome se radu prikazuje dio međujezika u učenju i usvajanju hrvatskoga kao stranoga jezika - njegova glagolska morfologija. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje kako različiti jezični čimbenici utječu na usvajanje prezenta, perfekta i futura I. u hrvatskome kao stranome i drugome jeziku. Ispitivanjem je obuhvaćeno ukupno 40 ispitanika iz Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Prema načelu prototipnosti raščlanjeni su kontrolirani zadatci i slobodni sastavci ispitanika u kojima se ispitivala tvorba tih glagolskih oblika. Sve su skupine ispitanika pokazale iste ili vrlo slične težnje u tvorbi proučavanih glagolskih oblika. Odstupanja su pokazala da je svim ispitanicima tvorba futura I. i perfekta znatno lakša od tvorbe prezentskih oblika, da su jedninski oblici načelno bolje usvojeni od množinskih, da ćešće odstupaju u kontroliranim zadatcima nego u slobodnim sastavcima, da su gotovo sva odstupanja unutar sustava hrvatskoga jezika te da je najčešća strategija odstupanja poopćavanje pravila ili analogija sa sličnim oblicima, a posebno se važnim pokazao utjecaj prototipnosti glagolske vrste, njezine čestote u hrvatskome jeziku i čestote pojedinoga glagola na točnost oblika.

Ključne riječi

učenje stranog jezika, usvajanje jezika, međujezik, hrvatski jezik, glagolska morfologija, psiholingvistika