Izvorni znanstveni članak

Claudia Marzi; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Institut za računalnu lingvistiku, Pisa, Italija

Marcello Ferro; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Institut za računalnu lingvistiku, Pisa, Italija

Emmanuel Keuleers; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Sveučilište u Gentu, Belgija 

Sažetak

Pokazano je da stupanj do kojeg je određeni simbolički vremenski slijed (slijed zvukova ili slova)
tipična riječ u jeziku, odnosno TIPIčNOST OBLIKA RIJEčI, ima učinaka u proizvodnji i percepciji
govora, uspješnosti čitanja, leksičkom razvoju i pristupu leksemima te kratkotrajnoj i dugotrajnoj
verbalnoj memoriji. Predložena su dva kvantitativna modela kako bi se objasnili navedeni učinci:
serijalne fonotaktičke vjerojatnosti (vjerojatnost pojavljivanja određenog simboličkog slijeda u
leksikonu) i leksička gustoća (mjera do koje se druge riječi mogu proizvesti zamjenom, brisanjem
ili umetanjem jednog ili više simbola u ciljnu riječ). Te dvije mjere visoko koreliraju, zbog čega su
teško razdvojive pri mjerenju njihovih učinaka u leksičkim zadacima. U ovom radu predlažemo
računalni model leksičke organizacije koji pruža sustavan algoritamski prikaz učinaka leksičkog
usvajanja, obrade i pristupa kako bi se dodatno istražila ova pitanja. Taj se model temelji na
samoorganizirajućim mapama s hebijanskim vezama definiranim preko vremenske razine (engl.
TSOMs). Posebice pokazujemo da se (morfo-)fonotaktičke vjerojatnosti i leksička gustoća, iako
korelirani u leksičkoj organizaciji, mogu shvatiti kao načini usredotočavanja na različite aspekte
govornikova ponašanja pri obradi riječi i tako pružiti nezavisne kognitivne doprinose našem
razumijevanju principa percepcije i tipičnosti koji upravljaju leksičkom organizacijom.

Ključne riječi

usvajanje leksika, procesiranje riječi, frekvencija, mentalni leksikon