Izvorni znanstveni članak

Amir Kapetanović, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Sažetak

Uz pomoć kognitivne teorije metafore u članku se iz dijakronijske perspektive analizira poimanje tijela i emocija kao spremnika i dokumentira se zrcaljenje dviju različitih konceptualnih metafora u starohrvatskom i suvremenome standardnom hrvatskom jeziku u kojima se projicira predodžbena shema spremnika (TIJELO JE SPREMNIK ZA EMOCIJE i EMOCIJA JE SPREMNIK). Osim toga, upozorava se na veoma staro poimanje emocija kao tekućina (EMOCIJA JE TEKUćINA U SPREMNIKU) i kako emocija i u srednjovjekovnim i u suvremenim hrvatskim tekstovima može biti supstancija u spremniku i spremnik supstancija. U posljednjem poglavlju samo se naoko udaljavamo od teme jer analizom opisa đavoljega tijela u srednjovjekovnim tekstovima potvrđujemo primjenu predodžbene sheme spremnika i na imaginarna bića. U istraživanju ove teme iskorištena je mogućnost računalnoga pretraživanja tekstova u internetski dostupnom korpusu hrvatskoga jezika (tekstovi 19. i 20. st.) i zasad još javno nedostupnoga računalnoga arhiva starohrvatskih tekstova (zasad ih čine tekstovi nastali u 14. i 15. stoljeću). Ovaj članak prilog je dijakronijskim istraživanjima konceptualnih metafora i pokušaj primjene kognitivne teorije metafore u onim medievističkim istraživanjima koja nastoje razotkriti temeljna poimanja
srednjovjekovnoga čovjeka. Zaključuje se da višestoljetna hrvatska pisana baština čuva tragove vrlo starih (univerzalnih) koncepata, koji su stabilni unatoč izmjenama epoha.

Ključne riječi

kognitivna teorija metafore, medievistika, tijelo, emocije, predodžbena shema

spremnika, konceptualna metafora, starohrvatski jezik