Arhiva časopisa

Izvorni znanstveni članak

Olivier Soutet

 

Sažetak

Upućujući na svoje već objavljene radove, ali i na neke koji će uskoro izići iz tiska, autor na primjerima glagolskog načina subjonctifa prezenta i riječi que upozorava na krupni nedostatak i nedosljednost u dosadašnjim radovima inspiriranim psihosistematikom (ili psihomehanikom) jezika francuskog jezikoslovca Gustavea Guillaumea. Naime, u toj je teoriji jezika radikalni binarni tenzor (tenseur binaire radical) općenito prihvaćen kao temeljni analitički operator, primjenjiv posvuda gdje se radi o jezičnom sustavu ili podsustavima. To je zapravo dinamički grafički prikaz dviju osnovnih mentalnih (razumskih) radnji koje su - prema psihosistematici jezika - u pozadini svih temeljnih jezičnih pojava: partikularizacija, kretanje misli od općeg prema pojedinačnom, od virtualnog (V) prema aktualnom (Al) i generalizacija, kretanje misli od pojedinačnog prema op}enitom, od aktualnog (A2) prema novom virtualnom (V' (v. sl. 1, 3, 5, 8). Između V i V' nalaze se svi članovi analiziranoga gramatičkog sustava (npr. glagolski sustav) ili sva značenja i uporabe jedne paradigme (npr. subjonctif prezenta) ili jedne riječi (npr. que). Te su pozicije označene okomitim strjelicama a određuje ih stupanj partikularizacije ili generalizacije (saisie). Prag inverzije (A) označava prijelaz iz faze partikularizacije u fazu generalizacije. To je pozicija individualnog, aktualnog, konkretnog. Binarni radikalni tenzor izrađen je na temelju Guillaumeovih istrađivanja francuskog člana i trebao bi biti primjenjiv u svim slučajevima. Međutim, sâm Guillaume (a za njim i ostali) nije ga primijenio u prikazu kronogeneze (chronogénèse), rađanja slike vremena u francuskom jeziku, odnosno u prikazu sustava francuskoga glagola, smještajući sve kronoteze (chronothèse), formalne presjeke (saisie, coupe, thèse) francuskih glagolskih načina samo u »fazu« partikularizacije, a ne - kako to binarnost sugerira - u fazu partikularizacije i generalizacije.
Tu nedosljednost autor pokušava ukloniti svojim prijedlogom binarnog (bitensif) prikaza glagolskog sustava u francuskom jeziku (sl. 1, 3) i riječi que (sl. 8). U tom smislu, autor ne preispituje toliko temeljne osnove psihosistematike jezika koliko dosljednu primjenu njezina osnovnog analitičkog operatora (binarnog radikalnog tenzora) čak i u temeljnim tekstovima psihosistematike kao što je Temps et Verbe G. Guillaumea.
Usput, autor rješava neke svoje dileme iz prethodnih radova o prirodi prezenta subjonctifa.

 

Ključne riječi

konjunktiv; historijska fonetika; povijest jezika; francuski jezik

 

Articles download statistics

Kontakt časopisa

Adresa:
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb
Croatia

Glavni kontakt:
Mislava Bertoša
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Visitorcounter

Today 8

Week 27

Month 267

All 381433

Currently are 19 guests and no members online