Stručni rad

Augustina Guleska Hajdić; Filozofski fakultet, Zadar

Sažetak

Autorica članka osvrće se na pitanje glagolskog priloga u ulozi predikata drugog stupnja u suvremenom makedonskom jeziku. Konstatira da se terminom predikat drugog stupnja ističe, s jedne strane, predikativnost glagolskog priloga, a s druge:
a) da ta predikativnost nije ekvivalentna predikativnosti finitnih glagola;
b) da je glagolski prilog lišen morfoloških sredstava za izražavanje glagolskog vremena i lica;
c) da glagolski prilog uvijek ostaje predikat drugog stupnja koji zadržava svoju gramatičku zavisnost.
Te konstatacije autorica potkrepljuje analizom primjera iz suvremene makedonske književnosti (roman, pripovijetka, poezija, drama) i zaključuje da se glagolski prilog može pojaviti i u ulozi predikata drugog stupnja pri čemu se lako može zamijeniti ličnim glagolskim oblikom. Također, u toj se ulozi glagolski prilog približava nezavisno-složenoj rečenici (obično sastavnoj, izuzetno suprotnoj). Transformacija proste rečenice s glagolskim prilogom (u ulozi predikata drugog stupnja) u nezavisno-složenu rečenicu moguća je ako su i glagolski prilog i glagol-predikat i s t o g a vida, a glagolski je prilog u poziciji iza glagola-predikata. Glagolski prilog može imati i determinativno značenje ako realno izražava svoje vidsko (nesvršeno) značenje (t. 8).

Ključne riječi

glagolski prilog; makedonski jezik