Izvorni znanstveni članak

Gordana Varošanec-Škarić; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet, Zagreb

Gabrijela Kišiček; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

Ispitivalo se kakve se stereotipne vanjske indeksikalne osobine pripisuju govornicima dvaju hrvatskih gradova kajkavskoga podrijetla (Varaždin) i štokavskoga podrijetla (Osijek). Ukupno je bilo 40 ispitanika, po 20 iz svakoga grada, podjednako muškaraca i žena. 28 procjenitelja procjenjivalo je društvene i psihološke indeksikalne osobine na linearnoj ljestvici od sedam stupnjeva na temelju slučajnoga redoslijeda 40 uzoraka spontanog govora od po 20 s. Ukupni rezultati t–testa za sve procjenitelje nisu pokazali razliku u procjeni regionalnosti između osječkih i varaždinskih govornika. S druge strane, procjenitelji kajkavskoga podrijetla iz sjeverozapadne Hrvatske procijenili su značajno manje regionalnim sve govornike od procjenitelja štokavskoga podrijetla iz istočne Hrvatske, koji su pak značajno bolje procijenili osječke govornike (p<0.0001). Utvrđivanjem razlike svih ispitanih varijabli postupkom grupiranja faktora VARIMAX rotacije te postupkom Pearsonove korelacije izdvojena su četiri faktora: prihvatljivosti, psihološko–društvene empatije, liberalnosti te faktor simpatičnosti. Faktor prihvatljivosti govora u visoko je značajnoj korelaciji prema intelektualnom zanimanju (r = 0.957, p<0.0001), procjeni inteligencije, naobrazbi, visokom društvenom statusu, prihvatljivosti govora u javnoj uporabi, želji za prijateljevanjem s govornikom. Može se zaključiti da procjenitelji diferenciraju govornike prema stereotipnim vanjskim indeksikalnim osobinama te da se ta razlika više vezuje uz procjenu regionalnosti govora nego uz geografski određeno dijalektalno podrijetlo.

Ključne riječi

sociofonetska istraživanja, indeksikalne informacije, urbani govornici, hrvatski jezik