Izvorni znanstveni članak
Diana Forker, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology

Sažetak

Cezski jezici čine grupu od pet međusobno povezanih jezika koji tvore podgranu unutar nahsko-dagestanske jezične porodice te ih dijelimo na istočne cezske jezike, hunzipski i bešta, i zapadne cezske jezike, hvarški, cezski i hinuski. Cezskim jezicima govore stanovnici Dagestana, na jugu Rusije. Po svojoj morfologiji cezski jezici su ergativni, SOV je najčešći poredak riječi u rečenici, a imenice u cezskim jezicima imaju svoj rod i broj. Kao i u ostalim dagestanskim jezicima, i u cezskima je tvorba po padežima jednostavna i pravilna. Najveća je teškoća na koju nailazimo u imeničkoj tvorbi u cezskim jezicima tvorba osnove kosih padeža. U ovome članku prvo je detaljno opisana tvorba osnove, a zatim se pokazuje da afiksi roda nisu bitan element u tvorbi kosih padeža i množine. U zaključku je istaknuto da dagestanski jezici, zajedno s pet cezskih jezika iz članka, imaju unakrsno neobičan sustav tvorbe osnova, a koji jest tipičan za navedene dagestanske jezike. Izvan kavkaskog područja samo južnodravidski jezici imaju sličan sustav, ali u manjem opsegu. Sustav tvorbe osnova u cezskim jezicima vrlo je složen i sadrži deset načina na koje se tvori osnova. U članku su također spomenuti problemi na koje nailazimo u korištenoj dijakronijskoj analizi i nekim sinkronijskim analizama. Tvorba osnova u sustavu cezskih jezika potječe od proto-dagestanskog i proto-nahsko-dagestanskog, no nažalost ne postoje općeprihvaćene rekonstrukcije navedenih jezika i tema zasigurno zaslužuje daljnja istraživanja.

Ključne riječi

tvorba riječi; tvorba osnove; cezski jezici; didojski jezici; dagestanski jezici