Izvorni znanstveni članak

Andrea Poljak, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Gordana Hržica, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Diana Arapović, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Sažetak 

Usvajanje morfologije prvoga jezika težak je zadatak za dijete koje će pri tome rabiti
neke strategije pojednostavljivanja, najčešće preopćavanja. Cilj je ovoga istraživanja bio
opisati usvajanje različitoga označavanja izravnoga objekta u hrvatskome jeziku. Različito
označavanje izravnoga objekta (engl.differential object marking) prisutno je u hrvatskome

jeziku kao dvostruka mogućnost označavanja akuzativa imenica muškoga roda,
ovisno o kategoriji živosti. S obzirom na složenost fenomena, različito se označavanje
izravnoga objekta proučavalo u usvajanju morfologije promatrajući tri skupine govornih
idioma u hrvatskome jeziku (dječji jezik, govor usmjeren djetetu i govoreni jezik odraslih
govornika) kako bi se saznalo postoje li preopćavanja u pojedinome idiomu. Očekivano
je da će se tijekom usvajanja različitoga označavanja objekta u hrvatskome jeziku preopćavati
uporabom istaknutoga morfema –a za označavanje akuzativa imenica muškoga roda
koje znače neživo. Korpusnom metodom koja je rabljena u istraživanju izdvojena su sva
preopćavanja imenica muškoga roda u akuzativu u Hrvatskome korpusu dječjega jezika
(Kovačević, 2002.) i u Hrvatskome korpusu govornoga jezika (Kuvač Kraljević, Hržica,
u izradi). Preopćavanja su pronađena u svim korpusima, u dječjemu jeziku, govoru
usmjerenome djetetu i rijetko u govornome jeziku odraslih govornika kao dijalektalna
karakteristika. Preopćavanja u dječjemu jeziku ishod su jezične obrade i primjene novih
i preciznijih pravila, dok se preopćavanja u govoru usmjerenome djetetu objašnjavaju kao
moguća prilagodba toga idioma dječjemu jeziku radi olakšavanja usvajanja morfološkoga
sustava.

Ključne riječi

usvajanje jezika, morfologija, preopćavanje, hrvatski jezik