Izvorni znanstveni članak

Renata Geld, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet u Zagrebu

Mateusz–Milan Stanojević, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Filozofski fakultet u Zagrebu

Sažetak

 Cilj je ovoga rada istražiti ulogu up 'gore' i down'dolje' u strateškome konstruiranju fraznih
glagola kod slijepih i videćih govornika engleskoga kao drugoga jezika. Rad se oslanja na
teorijske postavke kognitivne lingvistike u kojoj su jezik i naše svakodnevno iskustvo neodvojivo
povezani. U istraživanju je sudjelovalo 20 slijepih i 20 videćih govornika engleskoga kao drugoga
jezika kojima je materinski jezik hrvatski. Ispitanici su rješavali upitnik u kojemu su trebali
odrediti na koji način sastavnice zajedno pridonose značenju fraznoga glagola (primjerice, jedan
ispitanik kaže da glagol go down 'biti poslan u zatvor' ima smisla jer se down 'dolje' odnosi na
dno društva). Rezultati pokazuju da je down'dolje' informativniji svim ispitanicima. Nadalje,
slijepi ispitanici značenje objašnjavaju više se oslanjajući na sastavnice up i down, osobito na
up 'gore', a manje na glagol kao sastavnicu konstrukcije. Dva su temeljna zaključka rada: prvo,
smatramo da je down'dolje' općenito informativniji jer je bliži tzv. »ljudskoj mjeri« (Turner
2014), što ograničava koliko ga je moguće metaforizirati, dok je up'gore' shematičniji pa ima

i veći metaforički potencijal, te drugo, da slijepi ispitanici u procesu konstruiranja značenja daju
prioritet prostornim sastavnicama (u ovome slučaju up i down) jer su skloniji analiziranju jezika.
Navedena sklonost analizi proizlazi velikim dijelom iz činjenice da im jezik služi kao dodatan
način stvaranja iskustvenih veza i značajan izvor informacija o svijetu. Ipak, razlika između

videćih i slijepih ispitanika nije značajna za down, što tumačimo kao rezultat veće uloge iskustva vlastite
smještenosti u prostoru.

Ključne riječi