Opće napomene
1. Uredništvo prima isključivo ranije neobjavljene radove na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i talijanskom jeziku.
Ne prihvaćaju se prijevodi objavljenih radova niti radovi istodobno ponuđeni drugim časopisima.
2. Radovi se dostavljaju u elektroničkom obliku, kao privitak, na adresu elektroničke pošte glavne urednice: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i izvršne urednice: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Elektronička pošta treba sadržavati ime i prezime autora, naziv i adresu ustanove u kojoj je autor zaposlen, adresu elektroničke pošte i naslov rada.
3. Duljina radova nije ograničena, no preporučuje se da ne prelazi 24 autorske kartice, odnosno 43.000 znakova (uključivo s razmacima i interpunkcijskim znakovima).
4. Uz radove treba priložiti sažetak na jeziku rada i jednom stranom jeziku, ne dulji od 300 riječi. Sažetak treba upućivati na svrhu rada, teorijsku pozadinu i upotrijebljenu metodologiju te najvažnije rezultate i zaključak.
Autor članka ispod sažetka treba dodati najviše pet ključnih riječi na jeziku rada i engleskom jeziku.
Ako rad nije napisan na hrvatskom jeziku, mora mu biti priložen sažetak na hrvatskom jeziku. Takav sažetak mora biti opsežniji i sadržavati od 1800 do 2000 znakova. Autori koji nisu izvorni govornici hrvatskoga trebaju priložiti opsežniji sažetak na jeziku rada.
5. Ako autor nije izvorni govornik jezika na kojem je rad napisan, dužan je, nakon potvrde o primitku rada za objavljivanje, rad dati na lektoriranje.
6. Ako se u radu koristi materijalom (slikama, tablicama, grafovima i sl.) nad kojim autorsko pravo (copyright) ima netko drugi, autor rada treba pribaviti pismeno dopuštenje za korištenje tim materijalom.
7. Rad treba urediti u skladu s ovim smjernicama nakon obavijesti o prihvaćanju rada za objavljivanje.
Suvremena lingvistika neće moći objaviti radove koji nisu lektorirani i uređeni u skladu s ovim smjernicama!
Formatiranje teksta
1. Rad treba predati kao dokument programa Microsoft Word (.doc, .docx ili .rtf); prored 1,5; font Times New Roman; veličina fonta 12; poravnato s lijeve strane.
2. Margine treba postaviti na 25 mm sa sve četiri strane; početak svakog odlomka uvući za 5 mm, bez razmaka između odlomaka.
3. Ako rad sadržava posebne znakove ili simbole, treba ga predati i u PDF formatu.
4. Sve stranice trebaju biti numerirane pri dnu stranice desno.
5. Rad mora biti adekvatno strukturiran, poglavlja i potpoglavlja moraju biti jasno naznačena, odvojena i hijerarhijski uređena. Naslovi poglavlja i potpoglavlja trebaju biti lijevo poravnati i organizirani na sljedeći način:
1. Naslov prve razine (bold, veličina fonta 12)
1.1. Naslov druge razine (bold, veličina fonta 12)
1.1.1. Naslov treće razine (veličina fonta 12)
Brojevi ne mogu započinjati od 0.
6. Primjeri iz jezične građe koja se navodi i analizira u radu moraju biti u kurzivu, morfološki glosirani te prevedeni na jezik rada. Primjere valja brojčano označiti arapskim brojevima u zagradama te ih treba odvojiti od glavnog teksta po jednim praznim retkom ispred i iza primjera, npr.
(2) Djevojčic-a poslužu-je gost-ima čaj-Ø.
girl-NOM.sg serve-3sg.PRES guest-DAT.pl tea-ACC.sg
‘The girl is serving tea to the guests.’
Primjere se može grupirati upotrebom malih slova, a u tekstu se treba pozivati na primjere kao (2), (2a), (2a, b) ili (2 a-c).
7. Kratki citati (manje od 60 riječi) mogu biti uključeni u tekst rada i stavljeni u dvostruke navodnike.
Dulji citati trebaju biti u obliku izdvojenog odlomka, pod jednostrukim navodnicima, veličina fonta 11, uvučeni 10 mm s lijeve i desne strane te odvojeni od ostatka teksta po jednim praznim retkom ispred i iza citata. Na kraju citata iza interpunkcijskog znaka navodi se izvor citata, npr. (Labov 1973: 30).
8. Bilješke treba smjestiti na dno stranice (footnotes), a ne na kraj teksta. Bilješke ne treba rabiti isključivo za navode.
9. Tablice i slike u radu trebaju biti označene riječju Tablica ili Slika te brojem, veličina fonta 11, te smještene ispod tablice ili slike, npr.
Slika 2. Procjena kompetencije govornika
Navođenje izvora u tekstu:
1. Navodi izvora u tekstu sastoje se od prezimena autora i godine objavljivanja rada te, ako je relevantno, broja stranice nakon dvotočke (sve u zagradama), npr.
(Labov 1973)
(Labov 1973: 30)
(Hockett 1964: 140–145)
(Bresnan 1982; Dryer 1986)
(Silić i Pranjković 2005)
Ako je autorovo ime u tekstu, treba ga navoditi na ovaj način:
Labov (1973) smatra…
Silić i Pranjković (2005: 173) tvrde…
2. U popisu korištene literature, koji se navodi na kraju rada, treba navesti pune podatke o svim radovima koji su spomenuti u tekstu rada i bilješkama. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ako se navodi više radova istog autora koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c itd.) iza godine izdanja. Ako se navodi zajednički rad više autora, u popisu literature ne upotrebljava se oblik ”i suradnici”, nego se navode svi autori, osim ako nije riječ o pet ili više autora.
Imate li nedoumica oko načina navođenja literature, molimo obratite se uredništvu.
3. Za mrežno dostupne radove potrebno je nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.) navesti izvor (http://) i datum učitavanja.
4. Ako se radi o člancima ili bibliografskim jedinicama koje imaju DOI, u popisu literature na kraju treba navesti i broj DOI za svaku od tih referenci. Na primjer:
Traxler, Matthew J., Kristen M. Tooley i Martin J. Pickering (2014). Syntactic priming during sentence comprehension: Evidence for the lexical boost. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition 40(4): 905-918, http://doi.org/10.1037/a0036377
Broj DOI može se saznati ili provjeriti preko servisa CrossRef na adresi http://www.crossref.org/guestquery/.
5. Popis literature mora biti sustavan i ujednačen. Treba ga izraditi slijedeći navedene primjere:
a. Knjige:
- autorske knjige
Lambrecht, Knud (1994). Information structure and sentence form. Cambridge: Cambridge University Press
Gazdar, Gerald, Ewan Klein, Geoffrey K. Pullum i Ivan A. Sag (1985). Generalized Phrase Structure Grammar. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press
- uredničke knjige
Steinberg, Danny i Leon Jakobovits (ur.) (1971). Semantics: An interdisciplinary reader in philosophy, linguistics and psychology. Cambridge: Cambridge University Press
b. Prilozi/poglavlja u knjigama/zbornicima:
Hoeksema, Jack (2000). Negative Polarity Items: Triggering, Scope, and C-Command. Horn, Laurence i Yasuhiko Kato, ur. Negation and Polarity. Oxford: Oxford University Press, 115-146
c. Članci u časopisima (nazivi časopisa navode se u cijelosti):
Pollock, Jean-Yves (1989). Verb Movement, Universal Grammar, and the Structure of IP. Linguistic Inquiry 20: 365-424